La culture créole est le
fait de populations des pays insulaires de la caraïbe, de
l'océan
indien, ainsi que des groupes dispersés dans les diasporas du
monde, en
amérique du nord et en europe de l'ouest
Kilti kreyol sé zafè moun
péi zil
karaib, pa koté
lanmè lézinn (Moris, Séshel, Réinion),
ek tousa ki deplasé pou viv lamérik épi léwop
Organisation
Martiniquaise
pour le Développement des Arts et de la Culture
réalisation
yv-mari seraline
tous droits réservés
Rencontrons-nous
pour
partager notre culture
Jodi jou, moun
oliwon
latè ka sanblé pou glowié kilti yo.
Nou ka sonje tan lontan, zansèt nou goumin pou soti anba jouk
ek libèté yo.
Nou ka sonje ki pèp ki soti divès koté wonlatè, té oblije
miganné
manniè palé yo
pou rivé kompwann ko yo tan lontan, adan tout bililic
lesklavaj.
Kreyol
parèt,
davwè nèg té ni lespri pou sa.
Palé kreyol tije ek konèt anpil tribilation, ki nan péi
bannzil la
karaib, ki dot koté, ki lot bo dlo, épi pli lwen anko.
Moun palé-y, moun matyé-y, ti manmay sa apwen lang nou lè
yo lékol.
Kreyol sé an
bel bagay, sé pou sa nou ka chaché tout wouspel pou lianné
ko nou, plis
nou ka santi nou an ba menm lopsyon-la, kisé kilti kreyol.
I ka ba nou lan mizik, poezi, danse, tanbou, manje, ek tout
tradisyon
nou simié pasé sa ki pa ta nou. Menm si nou ka kwè kilti nou
ka pati an pangal, i djok anba fey.
Adan tout
péi
éti kilti kreyol la ka tyenbé rèd, nou enmen wè travay moun ki
adan
radio (kon tel matinik: radio apal, rfa, rlmd, rfo épi dot
enko, ek tou
sa ki ka fè memn bagay menm bitin gwada, domnik, sentlisi, an
jou nou
ka matie tout tit yo...)
Kreyolfiesta
sé an bagay obidjul pou nou sanblé ek lianné
kilti chak pèp kreyol épi lé zot.